Slike u dimu (eBook, ePUB)
PAYBACK Punkte
0 °P sammeln!
Roman Slike u dimu prvi je veliki roman o istocnoeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istrazuje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti.Roman koji nazivaju Sto godina samoce europskih Roma, prati zivot neimenovanog pripovjedaca od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Madarskoj, neposredno prije pocetka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obicaji, zive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su krade, proSnja, prljavStina, glad, bolesti i zandarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica zivi strastveno, u ve...
Roman Slike u dimu prvi je veliki roman o istocnoeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istrazuje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti.
Roman koji nazivaju Sto godina samoce europskih Roma, prati zivot neimenovanog pripovjedaca od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Madarskoj, neposredno prije pocetka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obicaji, zive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su krade, proSnja, prljavStina, glad, bolesti i zandarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica zivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim poStovanjem prema zemlji i precima.
Kada djecaka slucajno ustrijeli lokalni mocnik, dobiva priliku za Skolovanje. Za njega tada zapocinje zivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u Skoli, ali previSe definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihvacali. Kako godine prolaze, okrece se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim pozudama, dok u druStvu sve viSe jaca faSizam.
Bildungsroman o putu jednog djecaka do zrelosti
Crpeci iz vlastita iskustva, Menyhért Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog djecaka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom nizu pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autentican, naturalisticki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knjizevnosti i jednim od najzanimljivijih djela madarske proze.
***
"Pikareskna i pomalo lascivna odiseja... Unatoc njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju prezivjeti, potresna posveta njihovoj domiSljatosti i hrabrosti." - World Literature Today
O autoru
Menyhért Lakatos (1926. - 2007.), romsko-madarski knjizevnik i pjesnik, klasik madarske romske knjizevnosti 20. stoljeca. Roden je u romskome naselju u Vésztou u trgovackoj obitelji. ZavrSio je pucko uciliSte u Nagykorösu. Radio je kao inzenjer u Szarvasu i Nagykorösu i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice - sudjelovao je u istrazivackim projektima o Romima koji su provedeni na SocioloSkom institutu Madarske akademije znanosti i pisao o zivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma Madarske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim madarskim druStvenim i kulturnim organizacijama te clan predsjedniStva Madarske kazaliSne druzine.
Knjizevna djela, romane, bajke, price, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade - Nagradu Attila József, Nagradu Füst Milán, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike Madarske, Nagradu za zivotno djelo Drzavne romske samouprave i druge.
Njegov roman Slike u dimu (1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u Madarskoj prodan u stotine tisuca primjeraka.
O prevoditeljici
Lea Kovács (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavrSavala se dva semestra na SveuciliStu ELTE u BudimpeSti te na medunarodnim programima u Madarskoj i Francuskoj. Radila je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Madarske te Madarskog instituta u Zagrebu. Od 2012. radi kao prevoditeljica i sudska tumacica za madarski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije SveuciliSta u Zadru, kao naslovni predavac na kolegiju Osnove usmenog prevodenja.
Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szabó, Vezeno srce Carole Martinez, Povijest nasilja Edouarda Louisa, Magnetno brdo Réke Mán-Várhegyi, Viralno Mauricija Segure, Nikolski Nicolasa Dicknera, Vrijeme za caj u New Delhiju Jean-Pola Hecqa i N.N. Gyule Krúdyja, a od knjiga pjesama Kod nas viSe nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog zivota Jánosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szilárda Borbélya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovic za 2018. godinu) i Stablo pjesama Abdellatifa Laâbija te esej Pohvala melankoliji Lászla F. Földényija. Dobitnica je Nagrade János Sziveri za 2020. godinu.
Roman koji nazivaju Sto godina samoce europskih Roma, prati zivot neimenovanog pripovjedaca od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj Madarskoj, neposredno prije pocetka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obicaji, zive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su krade, proSnja, prljavStina, glad, bolesti i zandarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica zivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim poStovanjem prema zemlji i precima.
Kada djecaka slucajno ustrijeli lokalni mocnik, dobiva priliku za Skolovanje. Za njega tada zapocinje zivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u Skoli, ali previSe definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihvacali. Kako godine prolaze, okrece se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim pozudama, dok u druStvu sve viSe jaca faSizam.
Bildungsroman o putu jednog djecaka do zrelosti
Crpeci iz vlastita iskustva, Menyhért Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog djecaka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom nizu pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autentican, naturalisticki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knjizevnosti i jednim od najzanimljivijih djela madarske proze.
***
"Pikareskna i pomalo lascivna odiseja... Unatoc njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju prezivjeti, potresna posveta njihovoj domiSljatosti i hrabrosti." - World Literature Today
O autoru
Menyhért Lakatos (1926. - 2007.), romsko-madarski knjizevnik i pjesnik, klasik madarske romske knjizevnosti 20. stoljeca. Roden je u romskome naselju u Vésztou u trgovackoj obitelji. ZavrSio je pucko uciliSte u Nagykorösu. Radio je kao inzenjer u Szarvasu i Nagykorösu i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice - sudjelovao je u istrazivackim projektima o Romima koji su provedeni na SocioloSkom institutu Madarske akademije znanosti i pisao o zivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma Madarske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim madarskim druStvenim i kulturnim organizacijama te clan predsjedniStva Madarske kazaliSne druzine.
Knjizevna djela, romane, bajke, price, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade - Nagradu Attila József, Nagradu Füst Milán, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike Madarske, Nagradu za zivotno djelo Drzavne romske samouprave i druge.
Njegov roman Slike u dimu (1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u Madarskoj prodan u stotine tisuca primjeraka.
O prevoditeljici
Lea Kovács (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavrSavala se dva semestra na SveuciliStu ELTE u BudimpeSti te na medunarodnim programima u Madarskoj i Francuskoj. Radila je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Madarske te Madarskog instituta u Zagrebu. Od 2012. radi kao prevoditeljica i sudska tumacica za madarski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije SveuciliSta u Zadru, kao naslovni predavac na kolegiju Osnove usmenog prevodenja.
Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szabó, Vezeno srce Carole Martinez, Povijest nasilja Edouarda Louisa, Magnetno brdo Réke Mán-Várhegyi, Viralno Mauricija Segure, Nikolski Nicolasa Dicknera, Vrijeme za caj u New Delhiju Jean-Pola Hecqa i N.N. Gyule Krúdyja, a od knjiga pjesama Kod nas viSe nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog zivota Jánosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szilárda Borbélya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanovic za 2018. godinu) i Stablo pjesama Abdellatifa Laâbija te esej Pohvala melankoliji Lászla F. Földényija. Dobitnica je Nagrade János Sziveri za 2020. godinu.
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, BG, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.
Andere Kunden interessierten sich für
